Identifikacija kulturnih dobara na području općine Gračišće:
Arheološki pojedinačni lokaliteti:
1. Prapovijesna gradina na mjestu današnjeg naselja (naselje Gračišće), evidentirano
Današnje je naselje na gradinskom položaju, uzvisini (kota 454 m) koja se strmo spušta na sjevernu i istočnu stranu. Postojanje gradinskog naselja dokazuje i nalaz prapovijesne keramike početkom 20.st.
2. Nalazi keramike na lokalitetu Perunčevac (Usoje) (naselje Gračišće), evidentirano
Sjeverozapadno od Gračišća, na brežuljku Perunčevac (Perunovac) ili Usoje nađeni su ulomci prapovijesne keramike i ljudski kostur, što ukazuje na postojanje prapovijesnog naselja i nekropole.
3. Prapovijesna gradina na uzvisini na kojoj je crkva Sv. Marije Magdalene (naselje Bazgalji),evidentirano
Gradinsko uzvišenje gotovo pravilnog kružnog oblika na čijem je vrhu u srednjem vijeku izgrađena crkva Sv. Marije Magdalene. S istočne je strane uzvisine sačuvan nasip širine oko 3 m, ostatak bedema koji je opasavao prapovijesno naselje, a u vrtovima kuća nađeni su ulomci prapovijesne keramike.
4. Brončanodobni tumul u šumi Vetva (rudnik boksita) (Batlug, dio naselja Salamunišće, izvan naselja), evidentirano
U šumi Vetva koja se po obroncima spušta u dolinu rijeke Raše, nađen je eksploatacijom boksitne rudače brončanodobni tumul (1987.). U sanduku od tankih kamenih ploča bio je zgrčeni kostur. Nalaz groba je dokumentiran u Arheološkom muzeju Istre. Niski tumul promjera 12 metara nije bio jedini na ovom području, neki su uništeni.
5. Lokalitet Vrh Boške (Batlug, dio naselja Brešnica, izvan naselja), evidentirano
Prapovijesni nalazi (kamene ploče, ulomci keramike) na lokalitetu Vrh Boške i drugim uzvisinama u okolici zaselka Brešnica ukazuju na mogućnost postojanja prapovijesne gradine (Standar) na ovom području.
Gradska naselja:
1. Gračišće – urbana cjelina, upisano u Registar kulturnih dobara (R-49, 1963. i R- 303, 1972.)
Povijesna jezgra Gračišća smještena je na uzvisini koja se strmo spušta prema sjeveru, a dostupna je s južne strane, kuda prolazi cesta Pazin-Pićan. Srednjovjekovno je naselje bilo zaštićeno jakim zidinama na južnoj strani. Očuvana su romanička gradska vrata i okrugla kula iz 1500. godine, te gradska loggia iz 16. st. Glavni trg je prostor sa stilski i povijesno najznačajnijim građevinama koje nastaju u vrijeme intenzivnog razvitka naselja u 15. i 16. st. Gotička palača Salamon (15. st.) na pročelju ima biforu u stilu mletačke cvjetne gotike, rijedak primjer u unutrašnjoj Istri. Biskupska kapela (15. st.), zavjetna crkva Sv. Marije (15. st.) s ostacima fresaka, te trobrodna crkva Sv. Eufemije iz 14. st. značajni su primjeri srednjovjekovne sakralne arhitekture. U 18. je stoljeću na najvišoj koti naselja, na mjestu starije crkve sagrađena barokna župna crkva Sv. Vida. Najstariji dijelovi naselja su u ulici “Pod Sv. Fumiju” gdje su očuvane kuće iz 15. st. (glagoljske datacije na ulazima), jednoprostorne katnice s vanjskim stubištem. Od 16. do 18. st. grade se na “Potoku” uz samu ulicu obrtničke kuće s radionicama u prizemlju. Kasnije ruralne građevine za razliku od toga, pred pročeljem imaju gospodarsko dvorište. Naselje stagnira i ruralizira se nakon 18. st., te se gotovo u cijelosti zadržava unutar perimetra fortifikacija nastalih do 16. st. U 19. i osobito 20.st. širi se južno, s druge strane glavne prometnice gdje je smještena škola, manja zona nove individualne stambene gradnje i groblje osnovano u 19. st. podalje od naselja. Povijesna je jezgra u lošem građevinskom stanju, osobito njezin zapadni dio gdje je nekoliko potpuno ruševnih kuća, kao i ruševna srednjovjekovna kapela Sv. Pangraca.
Seoska naselja:
1. Jašići (naselje Milotski Brijeg) – ruralna cjelina, evidentirano
Izdvojeni zaselak očuvao je izvornu plansku matricu ruralnog naselja, te tipološki zanimljivu organizaciju okućnice i karakteristične ruralne elemente (npr. lokva na rubu naselja). Građevine su spojene u zavojite nizove i blokove, pa tvore zatvorene prostorne cjeline ograđene zidom. Kod većih okućnica postoje i dva ulaza, veći za stoku na stražnjoj strani, najčešće prema sporednoj ulici ili prolazu, a glavni ulaz je na prednjoj strani. Primarna gospodarska djelatnost je uzgoj goveda pa su na rubnim dijelovima naselja veliki stogovi sijena pokriveni tradicijskim pomičnim krovovima od trske. Kuće su građene kamenom, pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s kupom kanalicom, očuvana su stara vanjska stubišta na pročelnim ili bočnim (zabatnim) stranama kuća, a uz njih su zidane cisterne s kamenim grlom. Nekim su kućama prigrađene “tornice”, vanjske krušne peći pokrivene zasebnim krovom s dimnjakom. U naselju su pojedine građevine preuređene, a nekoliko ih je napušteno i ruševno, no u cjelini je dobro očuvan tradicijski ambijent i njegove funkcije.
Civilna građevina:
1. Palača salamon (Gračišće), evidentirano unutar povijesne jezgre
Palača građena u 15. st. u blizini gradske lože, jedan je od rijetkih primjera očuvane mletačke gotike u središnjoj Istri. Visoka dvokatnica s potkrovljem, zidana velikim fino obrađenim klesancima, reprezentativnim je pročeljem okrenuta ka “placi”, središtu srednjovjekovne jezgre Gračišća. U prvom katu pročelja očuvana je reprezentativna gotička bifora s kamenom klupicom koju nose zoomorfne konzole. Prozori drugoga kata nose renesansne stilske osobine, a potkrovlje s malim prozorima dograđeno je u vrijeme baroka. Građevina je napuštena i u lošem građevnom stanju.
Fortifikacijska građevina:
1. Gradski fortifikacijski sustav Gračišća
Srednjovjekovni fortifikacijski sustav nastao je u razdoblju od 12. do 16. st., a do danas se očuvao u fragmentima. Najstariji je dio ostatak romaničkih gradskih vrata, zatim dio južnog obramenog zida, i okrugla renesansna kula na istočnom rubu naselja. Veći je dio zidina pokriven kućama koje su građene s njegove unutrašnje strane. Renesansna kula je ruševna i obrasla vegetacijom, u lošem građevnom stanju.
Sakralna građevina:
1. Crkva Sv.Marije Magdalene (Bazgalji), evidentirano
Crkva je smještena na uzvisini izvan naselja. Srednjovjekovna građevina (oltar posvećen 1245.), barokizirana je i produžena u 18. st. (na baroknom portalu godina 1714.) Pripada tipu jednobrodne kapele četvrtastog tloctra s polukružnom upisanom apsidom, kakve su česte među istarskim srednjovjekovnim crkvicama. Nad pročeljem je zidana preslica uskih lučnih otvora za zvona, u unutrašnjosti je ravni drveni strop, a na sjevernom i istočnom zidu očuvane su srednjovjekovne zidne slike i glagoljski grafiti.
2. Kapela Sv.Jurja (Sv.Juraj), evidentirano
Mala kapelica smještena je na platou izvan naselja Sv. Juraj (Ugrini), na uzvisini nad Gologoričkim dolom koji se proteže sjeveroistočno od ovog lokaliteta. Ovaj strateški položaj ukazuje na mogućnost arheoloških nalaza vezanih za osiguranje antičke prometnice čiji su ostaci nađeni u dolini, a titular Sv. Juraj pokazuje da je kultno mjesto ovdje postojalo vjerojatno još od ranoga srednjeg vijeka.
Kapela je iz temelja obnovljena godine 1904., ziđem složenim od kamena različitih nijansi. Pravokutna građevina s dvostrešnim krovom na pročelju ima klesanu preslicu za jedno zvono. U unutrašnjosti je kameni oltar s drvenim retablom i reljefom Sv. Jurja, a u zidu je očuvana kamenica.
3. Župna crkva Sv. Vida, Modesta i Kresencije (Gračišće), unutar zaštićene cjeline
Velika barokna župna crkva dominira najvišom sjevernom kotom naselja, na kojoj se nalazila i stara romanička župna crkva Sv. Vida. Na njenom je mjestu u drugoj polovici 18. st. sagrađena nova velika crkva, dovršena je i opremljena u vrijeme ukidanja pićanske biskupije, kada Gračišće dolazi pod nadležnost biskupije u Gradiški (Furlanija), a nedugo potom pod tršćansku biskupiju. Središnji dio crkve, glavni brod i središnji dio pročelja dovršeni su već 1769. (datacija na glavnom portalu), a do početka 19. st. prigrađeni su niži bočni brodovi i krila pročelja. Široko je pročelje podijeljeljeno plitkim pilastrima koji sežu do snažnog vijenca koji dijeli donji pojas pročelja od gornjeg središnjeg zabatnoga dijela, te je njegova
kompozicija u cjelini oblikovana u duhu baroknog klasicizma, kao i unutrašnjost crkve. Crkva je opremljena sa sedam baroknih oltara, a glavni je vjerojatno izradio barokni kipar A. Michelazzi iz Gradiške. U blizini crkve podignut je u 18. st. visoki zvonik s piramidalnim krovom. Crkva i zvonik su u dobrom građevnom stanju.
4. Kapela pićanskih biskupa (Gračišće), unutar zaštićene cjeline
Crkva Sv. Antuna Padovanskog podignuta je godine 1381. na gradskoj “placi”, dok je 1486. obnovljena u sklopu rezidencije pićanskog biskupa. Od biskupskog kompleksa do danas je očuvana samo kapela i prolaz ka nekadašnjoj korti s ostatkom tornja, koji čine jednu građevnu cjelinu. Jednobrodna, gotovo kvadratna građevina nadsvođena je bačvastim svodom sa šiljastim susvodnicama i mrežom gotičkih rebara. Poligonalna apsida nadsvođena je “zvjezdastim” svodom, a u svetištu je barokni oltar. U unutrašnjosti su otkriveni glagoljski grafiti iz 15. i 16. st. Vanjske zidne plohe izvedene su fino klesanim kvadrima podjednake veličine, krov kapele pokriven je kupom kanalicom, djelomično škriljama, a svetišta kamenim pločama (škriljama). Glavno je pročelje unutar prolaza, a bočno reprezentativno pročelje zatvara sjevernu stranu gradskoga trga. U njegovu zapadnom sijelu je široki, segmentno nadsvođen prolaz, nad kojim je manja gotička bifora. Istočno od prilaza zid je rastvoren s dva visoka gotička prozora s mrežištem. Cijeli je kompleks u dobrom građevnom stanju.
U Kapeli pićanskih biskupa, Crkvi Sv. Antuna čuva se i nalazi se poznato Gračaško raspelo iz XIII st. koje često “putuje“ na izložbe sakralne umjetnosti.
Svjetski poznato gračaško rezbareno drveno raspelo iz XIII stoljeća, te tri gračaške crkve i dio bivše tvrđave, restaurirala je austrougarska Centralna komisija za istraživanje i zaštitu kulturnih spomenika pod vodstvom Antona Gnirsa od 1910. do 1913. godine.
Kad se pojavila prva slika Isusa Krista u povijesti kršćanstva ne znamo, no lice Krista koje poznajemo i prikazi novozavjetnih prizora nastaju sredinom III st. u rimskim katakombama. Kršćani su prije slike rabili za Krista razne motive ili simbole, osobito za vrijeme progonstva tijekom prva tri stoljeća. Skrivajući se pred državnim vlastima istovremeno su simbolima skrivali Krista pred nekršćanima. Simbole Krista znali su samo oni koji su bili uvedeni u kršćanstvo. Prikazivali su stvari, životinje i znakove.
U simboličnom smislu rabili su i grčka slova Alfa i Omega, prvo i posljednje slovo grčke abecede: „Ja sam Alfa i Omega, govori Gospodin Bog – Onaj koji jest i koji bijaše i koji dolazi, Svevladar“ ili grčku riječi za ribu- Icthys – koja u akrostihu glasi: Iesous Christos Theou Yios Soter tj. Isus, Krist, Božji Sin, Spasitelj. Tako je znak ribe uskoro dobio kristološko značenje, sažetak onoga što su kršćani o Isusu vjerovali.
5. Crkva Sv.Marije na Placi (Gračišće), unutar zaštićene cjeline
Renesansna crkva s baroknom lopicom smještena je po sredini glavnoga trga pa svojim volumenom artikulira središte srednjovjekovne jezgre naselja. Građena je godine 1425. kao zavjetna crkva, a njezina prostrana lopica zbog svoga smještaja ima i obilježja gradske lože, čime su objedinjene sakralna i javna funkcija. Tako je kraj crkve obnovljen i sudački stol i tradicijske mjere isklesane u kamenu. Izdužena pravokuna građevina bez apside, pokrivena je dvoslivnim krovom s kupom kanalicom, a nad pročeljeljem je preslica s jednim zvonom. Crkva je građena velikim fino klesanim kvadrima. Na pročelju je portal i dva pravokutna prozora, a na bočnim zidovima je po jedan gotički prozor. Unutrašnjost je presvođena šiljasto- bačvastim svodom. U slojevima žbuke pronađeni su zanimljivi glagoljski i latinički grafiti na hrvatskom jeziku. Zidovi su oslikani vrijednim freskama iz 15. st. – “Poklonstvo kraljeva” na istočnom zidu, konture “Navještenja” na južnom zidu, a zavjetna slika broda na zapadnom zidu. Crkva je u dobrom građevnom stanju.
Desno od ulaznih vrata je kamena ploča s latinskim natpisom (u prijevodu): «Ljeta gospodnjega 1425. dana 5. augusta posvećena je ova crkva svete Marije Djevice od gospodara Grgura, biskupa Pićanskog. Petar Beračić je utemeljitelj, a Dento tvorac djela».
Istočni zid krasi velika slika Poklonstvo kraljeva (1428.), otkrivena 1978., a posvetni križevi bočne zidove.
Čavli u vanjskim zidovima crkvice – predaja kaže da su ih na Veliku Gospu zabijale nerotkinje u uvjerenju da će nakon toga milošću Božjom zanijeti, pa je crkvica u ono doba postala hodočasničko mjesto žena iz cijele Istre.
6. Crkva Sv.Eufemije (Fumije) (Gračišće), unutar zaštićene cjeline
Crkva Sv. Eufemije sagrađena je godine 1383. na rubu naselja, ispod platoa župne crkve. Izvorno romaničko-gotička građevina pretrpjela je znatne preinake u 19.st. (1864.), kada je unutrašnjost pregrađena u tri lađe, izmijenjena je preslica i ostala arhitektonska plastika. Pravokutna građevina s dvostrešnim krovom na vrhu jednostavnog zabatnog pročelja ima klesanu preslicu za dva zvona, a do ulaza vodi polukružno stubište. Zidovi su građeni velikim
fino klesanim kvadrima. Unutrašnjost je podijeljena na tri lađe koje završavaju s tri gotičke pačetvorinaste niše svetišta, presvođene šiljastim svodom. Glavni je oltar od kamena sa svetohraništem i drvenim kipovima svetaca. Crkva je u obnovljena 1985. i u dobrom je građevinskom stanju.
7. Ruševna crkva Sv. Pangraca (Gračišće), unutar zaštićene cjeline
Nekadašnja bratovštinska crkva Sv. Pangraca (14. st.) smještena je na vanjskom južnom perimetru povijesne jezgre, između dviju gradskih kuća. Unutrašnjost pravokutne građevine bez krova potpuno je ogoljena i nema nekadašnjih ostataka fresaka iz 15. st. Na zidu svetišta očuvan je jedan mali srednjovjekovni otvor, a pročelje je barokizirano.
8. Kapelica (poklonac) Blažene Djevice Marije od Sedam žalosti (Gračišće), evidentirano
Smještena je izvan srednjovjekovne jezgre Gračišća, iza školskog igrališta, uz Kalvariju. Kapelica je podignuta godine 1737., a obnovljena 1856. i 1986. Mala pravokutna građevina pokrivena je dvostrešnim krovom, na pročelju preslica za jedno zvono. U dobrom je stanju.
9. Kalvarija (Golgota) (Gračišće), evidentirano
U blizini kapelice BDM, na blagoj uzvisini ograđena su kamenim zidom tri velika križa Golgote.
10. Ruševna kapela Sv. Šimuna (Gračišće), evidentirano
Na padini sjeverno od Gračišća smještena je nekadašnja kapela Sv. Šimuna, pravokutna građevina bez krova i preslice, na pročelju ostaci jednostavnog portala i velikih pravokutnih prozora.
11. Crkva Sv. Apolonije (Katun Gračanski), evidentirano
Crkva je smještena na uzvisini kraj naselja. Građena je godine 1649. (uklesano na portalu), posvećena 1656. Pravokutna građevina s plitkim dvostrešnim krovom pokrivenim kupom kanalicom. Na pročelju je barokna klesana preslica s reljefnom klasicističkom dekoracijom. Pred pročeljem je velika lopica s tipskim stupićima oklesanih bridova. U unutrašnjosti je drveni oltar Sv.Apolonije. Građevina je obnovljena i u dobrom je stanju.
12. Kapelica (poklonac) (Mandalenčići), evidentirano
Kapelica baroknih stilskih osobina smještena je uz cestu ispod naselja Mandalenčići. Mala zidana građevina s nišom u sredini, pokrivena je dvostrešnim krovićem s kamenim pločama (škriljama). Nad zabatom je metalni križ na reljefno obrađenom kamenu s natpisom AM FI. U dobrom je stanju.
13. Kapela Sv. Križa (Sveti Križ), evidentirano
Kapela je smještena u šumi izvan naselja, okružena starim hrastovima, preko puta nje je jedna kuća. Današnja je kapela građena godine 1906., na mjestu ranije crkve od koje postoji glagoljski natpis iz 1594. Pred pročeljem je lopica i klesana preslica baroknog oblika.
Građevina je u dobrom stanju.
14. Crkva Sv.Marije Magdalene (Škopljak), evidentirano
Crkva je smještena na najvišoj koti brda Škopljak, izvan naseljenog područja, a u njenoj je blizini ruševna kuća. Građena je u 15. st., a obnovljena godine 1980. Veća jednobrodna pravokutna građevina pokrivena je plitkim dvostrešnim krovom s kupom kanalicom, uz južni je zid prigrađena sakristija pokrivena jednoslivnim krovom. Građena je žutim kamenom i bila je žbukana. Na pročelju je zidana preslica za dva zvona, a uska je bifora razdijeljena klesanim stupićem. Nad jednostavnim portalom s profiliranim vijencem ostatak je rasteretnog luka, a sa strana su mali četvrtasti prozori.
Na južnom je zidu veći lučno nadsvođen prozor. U unutrašnjosti je mramorni oltar sa svetohraništem i bogato izrezbarenim retablom, s drvenim kipovima Sv.Marije Magdalene, Sv.Roka i Sv.Sebastijana. Građevina je u dobrom stanju.
15. Crkva Sv. Stjepana prvomučenika, na groblju (Škopljak), evidentirano
Crkva je smještena po sredini groblja, na strmoj padini izvan naseljenog područja. Groblje je ograđeno visokim kamenim zidom s ulazom po sredini, u osi pročelja crkve. Monumentalni 15 metara visoki zvonik ugrađen je u pročelje, te njegov prizemni dio čini ulazni prostor crkve. Zvonik se sužava pri vrhu, gdje su s prednje i bočne strane uske visoke bifore, razdijeljene klesanim stupićem. Na vrhu je šiljasti kamenom zidani krov na poligonalnoj osnovi, a uglove njegove baze ukrašavaju kameni obelisci.
Konstrukcija krova i zvona na masivnim gredama vide se odozdo jer nema međukatne razdiobe. Osim opisanog krova, cijeli zvonik ima srednjovjekovne stilske osobine. S obzirom da je Škopljak sve do 1785. bio samostalna kapelanija i feud Pićanskih biskupa, moguća je gradnja veće crkve na ovom mjestu već u srednjem vijeku. Crkva je obnovljena godine 1987. i u cijelosti prekrivena debelim slojem žbuke.
Memorijalno i povijesno područje
1. Mjesno groblje, Gračišće, evidentirano
Groblje je smješteno nasuprot povijesne jezgre, gdje je premješteno sa stare lokacije uz župnu crkvu Sv. Vida. Pravokutnog je tlocrta s gustim drvoredom čempresa u centralnoj osi koja se proteže od reprezentativnog ulaznog trijema s lučnim prolazom, građenog u historicističkom stilu 19. st.
2. Mjesno groblje, Škopljak, evidentirano
Groblje je smješteno na strmini izvan naseljenog područja, ozidano je visokim kamenim zidom, a u sredini je smještena velika crkva Sv. Stjepana.
Spomen (memorijalni) objekt
1. Spomenik palim borcima žrtvama fašističkog terora, podignut 1946., Gračišće, evidentirano
Javna plastika
1. Barokna kamena skulptura svetaca, Gračišće, evidentirano
Skulptura cijele figure isusovačkog sveca Sv. Ivana Nepomuk postavljena je na stupu uzglavnu cestu, nasuprot ulaza u povijesnu jezgru Gračišća.
Osnovne karakteristike ruralnog prostora i graditeljstva:
Organizacija parcele i okućnice slična je kao i drugim ruralnim prostorima središnje i istočne Istre. Kuće su samostojeće ili spojene u kratki niz, nasuprot kojeg je niz gospodarskih građevina. Ponegdje su građevine spojene u zavojite nizove i blokove, pa tvore zatvorene prostorne cjeline ograđene zidom, poput sličnih “korti” u drugim dijelovima Istre, čiji oblik potječe od nekadašnje obrambene i stočarske funkcije. Intenzivna stočarska proizvodnja utjecala je na gradnju velikih staja i sjenika, koji su do danas u funkciji, kao i vrlo brojni, karakteristični stogovi sijena pokriveni pomičnim krovom od trske na četiri motke. Kuće su građene kamenom, u sjevernom dijelu tamno žutim, kakav se iz laporastog tla vadi u “sivoj Istri”, a u južnom dijelu (otprilike do linije Bazgalji – Gračišće), gradi se sivim vapnencem, kao i u drugi dijelovima “crvene Istre”.
Zgrade su pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s kupom kanalicom, rijetko je očuvan pokrov od škrilja. U južnom su dijelu česta monumentalna vanjska stubišta na pročelnim ili bočnim (zabatnim) stranama kuća, a uz njih su zidane cisterne s kamenim grlom. Na gospodarskim su zgradama često očuvani arhaični oblici nepravilnih uskih otvora i masivne hrastove grede nad ulazima. Naselja na Škopljaku (Bažoni, Veli i Mali Škljonki, Sv.Juraj/Ungari) sastoje se od dvije, tri kuće građene krajem 19. st. (datacije na kućama), velikim blokovima tamno žutog kamena, a na nekima su očuvani arhaični oblici nepravilnih kamenih okvira vrata i prozora.
Pojedinačne tradicijske građevine i sklopovi evidentiranu su ovim mjestima :
© 2024. Općina Gračišće, izrada web stranica: Play Digital